Zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH Suhrob Hošmuhamedov (Sukhrob Khoshmukhamedov) objavio je autorski tekst na temu smanjenja rizika od katastrofa.

Tekst prenosimo u cijelosti:  

– U posljednjoj deceniji smo svjedočili razornim posljedicama katastrofa širom svijeta. Oluje, poplave, zemljotresi, suše i bolesti mogu u tren oka preokrenuti rezultate ostvarene na dostizanju razvoja. Podaci o gubicima uzrokovanim katastrofama govore sami za sebe. Nažalost, neodrživi razvoj, nedostatak pripravnosti i djelovanja tek nakon što se katastrofa desi nastavljaju dodatno učvršćivati siromaštvo, ugrožavati egzistencije i produbljivati ranjivosti ljudi i zajednica na katastrofe.

U turbulentno promjenjivom, složenom, međusobno povezanom svijetu punom nejasnoća, rizici od katastrofa predstavljaju itekako izazovan i zahtjevan problem. Klimatske promjene utječu na populacije i zajednice širom svijeta kroz promjene prosječnih klimatskih i ekstremnih katastrofa i njihovih posljedičnih efekata na prirodne sisteme i ljudske zajednice. Prema procjenama Ujedinjenih nacija, oko 26 miliona ljudi svake godine bude gurnuto u siromaštvo usljed ekstremnih vremenskih prilika, od kojih je 90 posto povezano s klimatskim promjenama. Posljedice katastrofa dokazi su da moramo djelovati dalje i brže, te osigurati da naši razvojni napori budu zasnovani na informisanosti o rizicima i klimatski pametni.   

Posmatrajući COVID-19 izolovano, vidljivo je kako se iznenadni početak katastrofe može u kratkom periodu transformisati i ostaviti globalne posljedice. COVID-19 transformisao se u globalnu pandemiju koja je izazvala nezapamćeni udar, iznenadivši svijet, njegove ekonomije i stanovništvo, dovodeći do zastoja u mnogim zemljama, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Tokom inicijalnog odgovora na COVID-19, zemlje su odgovarale drugačije, ali su se morale koordinirano boriti s krizom kako bi učinkovito planirale i realizirale te komunicirale korake i mjere ne samo da spriječe širenje virusa i podrže zdravstvene sisteme, već i u cilju oblikovanja socioekonomskog oporavka. 

Bosna i Hercegovina je bila jedna od prvih zemalja u regionu koja je uvela inicijalne mjere za suzbijanje širenje virusa. Međutim, kriza COVID-19 pogoršala je i razotkrila postojeće nedostatke i izazove na različitim nivoima vlasti. Vidljivo je to kroz nejasne sisteme koordinacije i komunikacije, uključujući zakonsku odgovornost za upravljanje katastrofama na različitim nivoima vlasti, nedovoljne strateške okvire i neuspjeh neadekvatnih programa i kapaciteta civilne zaštite.

Bosna i Hercegovina još uvijek uči da nije moguće podijeliti rizik od katastrofa i odgovora na katastrofe na sektore ili jedan nivo vlasti kojem je povjereno upravljanje katastrofama i osiguravanje usluga zdravstvene i socijalne zaštite, kao što je to trenutno slučaj. Zemlja je 2014. godine osjetila ozbiljne posljedice poplava, koje su zahvatile oko 70.000 hektara obradivog zemljišta i u više od 50 lokalnih samouprava prouzrokovale gotovo potpuno uništenje njihove uslužne infrastrukture te ekonomske gubitke od preko 1,5 milijardi USD, što predstavlja oko 15 posto BDP-a.

Odgovor na katastrofe, uključujući prevenciju širenja COVID-19, mora uključiti sveobuhvatni socioekonomski efekat koji katastrofe imaju na stanovništvo i privredu. Da bi se to postiglo potrebne su sljedeće mjere:

– inkluzivne i ojačane institucije u svim sektorima, od zdravstva i civilne zaštite do institucija tržišta rada, centara za socijalnu zaštitu i škola, a kako bi se koordinirano reagiralo i izgradila otpornost društva.

– unaprijediti učinkovitu koordinaciju i upravljanje informacijama, što je oblast koje i dalje ostaje glavna prepreka učinkovitom upravljanju rizicima od katastrofa u Bosni i Hercegovini.

– nadograditi kapacitete sektora civilne zaštite, zdravstva, socijalne zaštite i obrazovanja te ostalih sektora na lokalnom nivou koji su se pokazali nedovoljnima, a pod izuzetnim su pritiskom od početka katastrofe.

Bosna i Hercegovina mora razviti sistem smanjenja rizika od katastrofa (engl. DRR) zasnovan na višesektorskom pristupu, snažnoj vertikalnoj i horizontalnoj međuinstitucionalnoj koordinaciji, modernim alatima, tehnologijama i znanju. Sistem bi trebao biti integrisan u razvojne strategije i programe, a nakon toga slijedi odgovarajuće ulaganje u prevenciju i spremnost. Neće biti moguće postići održivi ekonomski oporavak ako se ne ispune ti preduslovi.

UNDP u Bosni i Hercegovini ima snažno iskustvo odgovora u hitnim situacijama, te oporavka i izgradnje otpornosti stečeno tokom razornih poplava 2014. godine, kao i kroz trajni odgovor na katastrofu COVID-19. Od početka krize COVID-19, UNDP podržava sve nivoe vlasti kroz nabavku hitne medicinske opreme i zaliha i koordinacijom cjelokupne pomoći u hitnim slučajevima. Nažalost, situacija s pandemijom COVID-19 u zemlji pokazuje da je potrebna dodatna podrška.

Agencije Ujedinjenih nacija pokrenule su 2019. godine zajednički program Vlade Švicarske i UN-a pod nazivom „Smanjenje rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini za održivi razvoj“. Vlada Švicarske finansira ovaj program koji provode UNDP, UNICEF, UNFPA, UNESCO i FAO. Zajednički program Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija na smanjenju rizika od katastrofa pruža podršku za najugroženije kategorije i 10 visokorizičnih lokalnih zajednica u pripremi i prilagođavanju rizicima od katastrofa u različitim sektorima. Cilj je izgraditi snažno lokalno vlasništvo i vodstvo nad procesom smanjenja rizika od katastrofa. Kao dopuna ovoj inicijativi, odgovor podržava vlasti na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou u izgradnji multisektorskih kapaciteta kako bi se osigurala bolja pripremljenost za katastrofe i upravljanje usmjereno na katastrofe koje ugrožavaju javno zdravstvo.

Iako je pred nama dug put, svi smo dužni kontinuirano raditi na izgradnji otpornosti, učiti iz prethodnog iskustva i koristiti znanje koje posjedujemo kako bismo smanjili učinke budućih katastrofa. Kao dio odgovora Ujedinjenih nacija, UNDP će zajedno s donatorima i partnerima i nastaviti pružati prijeko potrebnu pomoć, piše zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH Suhrob Hošmuhamedov.