Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu godišnje od tuberkuloze oboli oko 10, a umire oko 1,4 milijuna ljudi, što ovu bolest čini jednim od 10 vodećih uzroka smrtnosti. Iako je u mnogim zemljama programom cijepljenja uvelike suzbijeno njeno širenje i svedena je na vrlo mali broj oboljelih, prije pojave pandemije korona virusa bila je vodeći uzročnik smrtnosti među zaraznim bolestima, ističu u WHO povodom Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovo je snimka pluća mladića oboljelog od korona virusa
U Hrvatskoj se posljednjih desetljeća bilježi pad broja oboljelih od tuberkuloze. Tako smo 2014. godine imali 11 novooboljelih na 100.000 stanovnika, dok je 2018. taj broj pao na 9, što u oba slučaja odgovara europskom prosjeku, no u 2018. bilježila se stagnacija opadajućeg trenda, upozoravaju stručnjaci iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu.
Uzročnik tuberkuloze je acidorezistentna bakterija (Mycobacterium tuberculosis) koju je Robert Koch otkrio 1882.godine. Bolest zahvaća prvenstveno pluća, ali može zahvatiti i druge organe, kao što su limfni čvorovi, plućna maramica, mozak, bubrezi, zglobovi i dr., pa se zada govori o izvanplućnoj tuberkulozi. No, to je rijetko.
Procjene ukazuju na to da je četvrtina svjetske populacije zaražena uzročnikom tuberkuloze, ali nije bolesna, što se naziva latentnom infekcijom tuberkuloze. Procjene za EU kažu da bi svaka sedma osoba mogla biti zaražena tuberkulozom. No, u prosjeku tek oko 10 posto osoba koje su latentno zaražene u određenom životnom razdoblju razviju bolest, što prvenstveno ovisi o imunitetu.
– Tuberkuloza započinje podmuklo, općim simptomima bolesti koji traju dulje od tri tjedna. To su najčešće kašalj, iskašljavanje gnoja ili krvi, otežano disanje, bol u prsištu, povišena tjelesna temperatura, prekomjerno noćno znojenje, gubitak apetita i tjelesne težine, uz osjećaj umora i opću slabost i nevoljkost, koji se javljaju se istodobno u početku obolijevanja – ističe dr. Alma Rožman, ravnateljica zagrebačke Poliklinike za bolesti dišnog sustava.
Među osjetljivim skupinama su starije osobe i djeca, te ljudi s oslabjelim imunološkim sustavom, posebno osobe sa HIV-om. U povećanom riziku su pothranjene osobe te ljudi koji žive u lošim socioekonomskim uvjetima, te imaju štetne životne navike – alkohol, droga i pušenje. Tako procjene ukazuju na to da pušenje može povećati rizik obolijevanja od tuberkuloze za 20 posto.
Tuberkuloza spada u skupinu izlječivih zaraznih bolesti pa je osobito važno rano otkrivanje i pravilno liječenje bolesti. U visoko industrijaliziranim zemljama probleme u liječenju u zadnje vrijeme zadaje otpornost, odnosno porast rezistencije bakterije koja uzrokuje tuberkulozu na antituberkulotike. Tako se u EU bilježi broja oboljelih s multirezistentnim uzročnikom koji je otporan na sve lijekove za liječenje tuberkuloze, što otežava i poskupljuje liječenje.
Najbolja prevencija bolesti je cijepljenje BCG vakcinom, koje se u Hrvatskoj obavlja prema propisanom kalendaru cijepljenja od novorođenačke do adolescente dobi.