Vlada je krenula u proceduru izmjene dodataka i sporazuma o povećanju plaća 250.000 zaposlenih u javnom sektoru i državnoj upravi zaključenih potkraj prošle godine, piše u srijedu Večernji list, navodeći da službeno nitko ne kaže što vladajuća ekipa točno želi mijenjati.
U nastavku godine raniji potpisi na ugovore jamče višestruko povećanje plaća kroz rast osnovice po dva posto od 1. lipnja i od 1. listopada (siječanjska je već iskorištena) te, kad je o prosvjeti riječ, dodatno povećanje plaća kroz koeficijente, i to za jedan posto od 1. lipnja i dva posto od 1. siječnja 2021. godine, nakon što je u prosincu iskorištena prva povišica od tri posto.
Po tom dogovoru prosvjeti su plaće trebale rasti više od 13 posto, a javnoj upravi nešto više od šest posto. Povrh toga, dogovorena je isplata po 1500 kuna regresa i božićnice, navodi dnevnik.
Vladini pregovarači ne žele reći je li na stolu sve ili samo ponešto od ugovorenog, a taktiziraju i sindikati držeći se više puta ponavljanog stava da razloga za rezanje nema.
Vlada u pregovorima može tražiti odustajanje od preostalih neiskorištenih povišica, dviju u upravi i većem dijelu javnog sektora te četiriju u obrazovanju (uz odustajanje od regresa i božićnice), ali isto tako moguć je i zahtjev da se režu i dostignute plaće. Samo na regresu i božićnici država bi uštedjela 750 milijuna kuna!
Zanimljivo, Vlada nije pokrenula promjene dodatka u granskom kolektivnom ugovoru u zdravstvu, zaključenog u rujnu prošle godine, koji je zaposlenima u tom sektoru povećao plaće oko sedam posto. Zdravstvu bi, dakle, ostala izborena sektorska povišica od sedam posto, ali bi, kao i sve druge, i njih pogodilo odustajanje od općeg povećanja osnovice za dva posto već od lipnja te dodatnih dva posto od listopada.
Ministar Tomislav Ćorić kazao je tek da “u ovom trenutku rezanje plaća u javnom sektoru za 10, 20 ili 30 posto nije nešto što Vlada rado želi učiniti”, ne ulazeći u detalje kako je došao do spomenutih postotaka, donosi Večernji list