„, „source“: „https://www.instagram.com/p/BfhVuBihu3u/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading“, „provider“: „instagram“}, „element“: „
nn
„}, {„text“: „Evo pregleda povijesti tog spomenika koje dijelom mogu objasniti i kako su i zau0161to kontroverze nastale, te kako je memorijalni centar postao ono u0161to danas jest: .“, „type“: „p“, „element“: „
Evo pregleda povijesti tog spomenika koje dijelom mogu objasniti i kako su i zau0161to kontroverze nastale, te kako je memorijalni centar postao ono u0161to danas jest: .
„}, {„text“: „Ukradena zemlja“, „type“: „h2“, „element“: „
Ukradena zemlja
„}, {„text“: „Prije nego u0161to je postalo poznato kao Mount Rushmore, indijansko pleme Lakota je ovu granitnu formaciju nazivalo jeu00a0Tunkasila Sakpe Paha ili ‘Planina u0161est djedova’. Bilo je to mjesto za molitvu i pobou017enost za domoroce s Velikih ravnica, objau0161njava Donovan Sprague, u0161ef odjela za povijest na koledu017eu Sheridan u Wyomingu i u010dlan plemena Sioux River Cheyenne.“, „type“: „p“, „element“: „
Prije nego u0161to je postalo poznato kao Mount Rushmore, indijansko pleme Lakota je ovu granitnu formaciju nazivalo jeu00a0Tunkasila Sakpe Paha ili ‘Planina u0161est djedova’. Bilo je to mjesto za molitvu i pobou017enost za domoroce s Velikih ravnica, objau0161njava Donovan Sprague, u0161ef odjela za povijest na koledu017eu Sheridan u Wyomingu i u010dlan plemena Sioux River Cheyenne.
„}, {„text“: „Polou017eaj planine u Crnim brdima takou0111er je bio znau010dajan.“, „type“: „p“, „element“: „
Polou017eaj planine u Crnim brdima takou0111er je bio znau010dajan.
„}, {„type“: „embed“, „object“: {„script“: „“, „source“: „https://www.instagram.com/p/CCJRRRQpq8Z/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading“, „provider“: „instagram“}, „element“: „
nn
„}, {„text“: „- To je srediu0161te svemira nau0161ih ljudi – pojau0161njava.u00a0u00a0Za zajednice Lakota, Cheyenne i Arapaho regija nije bila samo duhovno vau017ena, veu0107 je i to bilo podruu010djeu00a0 gdje su plemena skupljala hranu i biljke koje su koristili uu00a0medicini.“, „type“: „p“, „element“: „
– To je srediu0161te svemira nau0161ih ljudi – pojau0161njava.u00a0u00a0Za zajednice Lakota, Cheyenne i Arapaho regija nije bila samo duhovno vau017ena, veu0107 je i to bilo podruu010djeu00a0 gdje su plemena skupljala hranu i biljke koje su koristili uu00a0medicini.
„}, {„text“: „Krajem 1800-ih, euro-ameriu010dki doseljenici pou010deli su se gurati u Crna brda,u00a0rasplamsavajuu0107i sukobe u00a0s autohtonim stanovniu0161tvom. Ameriu010dka vlada potpisala je Ugovor iz Fort Laramie 1868. godine, dajuu0107i plemenu Lakotau00a0ekskluzivno koriu0161tenje Crnih brda, no u roku odu00a0u00a0deset godina u toj je regiji otkriveno zlato i SAD su 1877. godine prekru0161ileu00a0ugovor i preuzeleu00a0zemlju .“, „type“: „p“, „element“: „
Krajem 1800-ih, euro-ameriu010dki doseljenici pou010deli su se gurati u Crna brda,u00a0rasplamsavajuu0107i sukobe u00a0s autohtonim stanovniu0161tvom. Ameriu010dka vlada potpisala je Ugovor iz Fort Laramie 1868. godine, dajuu0107i plemenu Lakotau00a0ekskluzivno koriu0161tenje Crnih brda, no u roku odu00a0u00a0deset godina u toj je regiji otkriveno zlato i SAD su 1877. godine prekru0161ileu00a0ugovor i preuzeleu00a0zemlju .
„}, {„type“: „embed“, „object“: {„script“: „“, „source“: „https://www.instagram.com/p/CBBdj9ppayn/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading“, „provider“: „instagram“}, „element“: „
nn
„}, {„text“: „- Ono u0161to se dogodilo s Crnim brdima tako je ou010ditau00a0krau0111a u odnosu na zakone SAD-a -kau017ee Christine Gish Hill, profesorica antropologije na Dru017eavnom sveuu010diliu0161tu Iowa, koja je istrau017eivalau00a0znau010denje planine Rushmore za indijanske Indijance.“, „type“: „p“, „element“: „
– Ono u0161to se dogodilo s Crnim brdima tako je ou010ditau00a0krau0111a u odnosu na zakone SAD-a -kau017ee Christine Gish Hill, profesorica antropologije na Dru017eavnom sveuu010diliu0161tu Iowa, koja je istrau017eivalau00a0znau010denje planine Rushmore za indijanske Indijance.
„}, {„text“: „Nakon toga, doseljenici i tragau010di za zlatom slili su se u to podruu010dje, a 1884. posjetio ga je i odvjetnik iz New Yorka, Charles Rushmore, kako biu00a0sklopio dogovor o rudniku kositra. Tako je Planina u0161est djedova kasnije dobila njegovo ime.u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Nakon toga, doseljenici i tragau010di za zlatom slili su se u to podruu010dje, a 1884. posjetio ga je i odvjetnik iz New Yorka, Charles Rushmore, kako biu00a0sklopio dogovor o rudniku kositra. Tako je Planina u0161est djedova kasnije dobila njegovo ime.u00a0
„}, {„text“: „Zemljiu0161ni spor nikada nije rijeu0161en. Dvadesetih godina prou0161log stoljeu0107a plemena Lakota tuu017eilau00a0su ameriu010dku vladu zbog krau0111e, u0161to je oznau010dilo pou010detak pravne bitke koja u0107e se vuu0107i desetljeu0107ima.u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Zemljiu0161ni spor nikada nije rijeu0161en. Dvadesetih godina prou0161log stoljeu0107a plemena Lakota tuu017eilau00a0su ameriu010dku vladu zbog krau0111e, u0161to je oznau010dilo pou010detak pravne bitke koja u0107e se vuu0107i desetljeu0107ima.u00a0
„}, {„type“: „embed“, „object“: {„script“: „“, „source“: „https://www.instagram.com/p/CHI4iFWDhdc/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading“, „provider“: „instagram“}, „element“: „
nn
„}, {„text“: „Stvaranje turistiu010dke atrakcije“, „type“: „h2“, „element“: „
Stvaranje turistiu010dke atrakcije
„}, {„text“: „Do 1920-ih Juu017ena Dakota, danas ameriu010dka dru017eava, postala je odrediu0161te za putovanje Amerikanaca u njihovim ‘kou010dijama bez konja’. Dolazili su automobilima, kako bi posjetili novoimenovani Nacionalni park-u0161umuu00a0’Black Winds’ i Nacionalniu00a0parku00a0’Wind Cave’.u00a0Guverner Peter Norbeck izgradio je autocestu u00a0Needles, slikovitu rutu koja jeu00a0vijugala kroz kultne granitne formacije Crnih brda.“, „type“: „p“, „element“: „
Do 1920-ih Juu017ena Dakota, danas ameriu010dka dru017eava, postala je odrediu0161te za putovanje Amerikanaca u njihovim ‘kou010dijama bez konja’. Dolazili su automobilima, kako bi posjetili novoimenovani Nacionalni park-u0161umuu00a0’Black Winds’ i Nacionalniu00a0parku00a0’Wind Cave’.u00a0Guverner Peter Norbeck izgradio je autocestu u00a0Needles, slikovitu rutu koja jeu00a0vijugala kroz kultne granitne formacije Crnih brda.
„}, {„id“: „725700“, „src“: „“, „type“: „article“, „title“: „Zau0161to Amerika uvijek glasa utorkom i druge nepoznanice“, „element“: „
No Doane Robinson, povjesniu010dar iz Dru017eavnog povijesnog druu0161tva Juu017ene Dakote, vjerovao je da dru017eavi treba viu0161e kako bi privukla turiste. pa je 1924. godine, saznavu0161i da postoje ideje o tome da se liu010dnostiu00a0u00a0vou0111a Konfederacije ukleu0161u na stranu Stone Mountainu00a0u Georgiji, pokrenuo je kampanju da se ideja preseli k njima. Doduu0161e,u00a0Robinson je to zamislio kao odu starom Zapadu, s rezbarijama povijesnih liu010dnosti poput Lewisa i Clarka teu00a0vou0111e Lakota plemenau00a0Red Clouda. Povezaou00a0se s kiparomu00a0 Gutzonom Borglumom,u00a0koji u0107e granitnu planinu pretvoriti u ono u0161to je danas.
„}, {„type“: „embed“, „object“: {„script“: „“, „source“: „https://www.instagram.com/p/B9ChTJfgMwa/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading“, „provider“: „instagram“}, „element“: „
nn
„}, {„text“: „Kontroverzni kipar“, „type“: „h2“, „element“: „
Kontroverzni kipar
„}, {„text“: „Borglum je stekao slavu skulpturama u u010dast ameriu010dke povijesti, ali i svojom osobnou0161u0107u. U Georgiji se ukljuu010dio u Ku Klux Klan, koji je pomogao u financiranju projekta Stone Mountain. Ali, ubrzo seu00a0 pou010deo sukobljavati s Memorijalnom udrugom Stone Mountain. U veljau010diu00a01925. udruga gau00a0 je otpustila, navodeu0107i da je lou0161eu00a0 upravljaou00a0sredstvima te da je problem u njegovom ‘uvredljivom egoizmu i zabludi oko vlastite veliu010dine’. Njegova smjena postala je vijest kad je uniu0161tio nacrte za Stone Mountain i pobjegao iz dru017eave.u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Borglum je stekao slavu skulpturama u u010dast ameriu010dke povijesti, ali i svojom osobnou0161u0107u. U Georgiji se ukljuu010dio u Ku Klux Klan, koji je pomogao u financiranju projekta Stone Mountain. Ali, ubrzo seu00a0 pou010deo sukobljavati s Memorijalnom udrugom Stone Mountain. U veljau010diu00a01925. udruga gau00a0 je otpustila, navodeu0107i da je lou0161eu00a0 upravljaou00a0sredstvima te da je problem u njegovom ‘uvredljivom egoizmu i zabludi oko vlastite veliu010dine’. Njegova smjena postala je vijest kad je uniu0161tio nacrte za Stone Mountain i pobjegao iz dru017eave.u00a0
„}, {„type“: „embed“, „object“: {„script“: „“, „source“: „https://www.instagram.com/p/CAvDB1wH6qO/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading“, „provider“: „instagram“}, „element“: „
nn
„}, {„text“: „Veu0107 u kolovozu 1925. Borglum je pristao raditi na brdu Rushmore,u00a0ali ne prema ideji koju mu je predstavio Robinson. On je projekt vidio kaou00a0 dokaz ameriu010dke iznimnosti i zagovarao je da se na njemu prikazuju predsjednici koji su kljuu010dni za u0161irenje zemlje.“, „type“: „p“, „element“: „
Veu0107 u kolovozu 1925. Borglum je pristao raditi na brdu Rushmore,u00a0ali ne prema ideji koju mu je predstavio Robinson. On je projekt vidio kaou00a0 dokaz ameriu010dke iznimnosti i zagovarao je da se na njemu prikazuju predsjednici koji su kljuu010dni za u0161irenje zemlje.
„}, {„text“: „George Washington, prvi predsjednik zemlje, predstavljao bi njezino rou0111enje. Thomas Jefferson, koji je kupnjom teritorija Louisiane gotovo udvostruu010dio veliu010dinu zemlje, zalagao se za njezino u0161irenje na zapad. Theodore Roosevelt, koji je nadzirao izgradnju Panamskog kanala, bio je simbol gospodarskog rasta. A Abraham Lincoln odabran je zbog borbe za ou010duvanje nacije u grau0111anskom ratu.“, „type“: „p“, „element“: „
George Washington, prvi predsjednik zemlje, predstavljao bi njezino rou0111enje. Thomas Jefferson, koji je kupnjom teritorija Louisiane gotovo udvostruu010dio veliu010dinu zemlje, zalagao se za njezino u0161irenje na zapad. Theodore Roosevelt, koji je nadzirao izgradnju Panamskog kanala, bio je simbol gospodarskog rasta. A Abraham Lincoln odabran je zbog borbe za ou010duvanje nacije u grau0111anskom ratu.
„}, {„type“: „embed“, „object“: {„script“: „“, „source“: „https://www.instagram.com/p/CF7vHswBO0t/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading“, „provider“: „instagram“}, „element“: „
nn
„}, {„text“: „Nedovru0161eni rad, tajna soba i prikazi pop kulture“, „type“: „h2“, „element“: „
Nedovru0161eni rad, tajna soba i prikazi pop kulture
„}, {„text“: „Tijekom sljedeu0107ih 16 godina Borglum se prepirao sa saveznom vladom oko financiranja i nadzora nad projektom Planine Rushmore, koji nikad nije tehniu010dki dovru0161io.u00a0Borglum se nadao da u0107e predsjednike urezati do pojasa i izrezbariti opis spomen-obiljeu017eja pored njih. No, kad je postalo jasno da za potonje nema dovoljno mjesta, odluu010dio je sagraditi sobu iza lica za pohranu ameriu010dkih povijesnih artefakata.“, „type“: „p“, „element“: „
Tijekom sljedeu0107ih 16 godina Borglum se prepirao sa saveznom vladom oko financiranja i nadzora nad projektom Planine Rushmore, koji nikad nije tehniu010dki dovru0161io.u00a0Borglum se nadao da u0107e predsjednike urezati do pojasa i izrezbariti opis spomen-obiljeu017eja pored njih. No, kad je postalo jasno da za potonje nema dovoljno mjesta, odluu010dio je sagraditi sobu iza lica za pohranu ameriu010dkih povijesnih artefakata.
„}, {„id“: „725715“, „src“: „“, „type“: „article“, „title“: „SAD generira viu0161e plastiu010dnog otpada od ijedne druge zemlje“, „element“: „
Godine 1938. Borglum je zapou010deo miniranje tunelau00a0za tu dvoranu. No, kako se veu0107 nazirao pou010detak rata, ameriu010dka vlada zabrinula se za to hou0107e li cijeli projekt biti moguu0107e financirati, pa su mu nalou017eili da priu010deka s dvoranom dok glave ne budu izrezbarene.
„}, {„text“: „Borglum je jou0161 usavru0161avao te glave kad mu se zdravlje pou010delo pogoru0161avati. Preminuo je 6. ou017eujka 1941. godine, ostavivu0161i sinuu00a0Lincolnuu00a0da nastavi posao. Ali planina je imala ograniu010denu koliu010dinu povru0161ine za rezbarenje, pa Jeffersonova ruka nije mogla biti dovru0161ena zbog kvalitete kamena. Jou0161 gore, ponestajalo je novca.u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Borglum je jou0161 usavru0161avao te glave kad mu se zdravlje pou010delo pogoru0161avati. Preminuo je 6. ou017eujka 1941. godine, ostavivu0161i sinuu00a0Lincolnuu00a0da nastavi posao. Ali planina je imala ograniu010denu koliu010dinu povru0161ine za rezbarenje, pa Jeffersonova ruka nije mogla biti dovru0161ena zbog kvalitete kamena. Jou0161 gore, ponestajalo je novca.u00a0
„}, {„text“: „Projekt je proglau0161en dovru0161enim 31. listopada 1941. godine.u00a0Tunel koji je Borglum izbuu0161io za Kuu0107u zapisa ostao je prazan sve dou00a0 1998. godine, kada je Sluu017eba nacionalnog parka postavila svof od titana na pod, ispunjavajuu0107i ga podacima o planini Rushmore, predsjednicima i povijesti SAD-a. Ova ne bau0161 tajna soba nije otvorena za javnost, ali o njoj se u010desto nagau0111a.u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Projekt je proglau0161en dovru0161enim 31. listopada 1941. godine.u00a0Tunel koji je Borglum izbuu0161io za Kuu0107u zapisa ostao je prazan sve dou00a0 1998. godine, kada je Sluu017eba nacionalnog parka postavila svof od titana na pod, ispunjavajuu0107i ga podacima o planini Rushmore, predsjednicima i povijesti SAD-a. Ova ne bau0161 tajna soba nije otvorena za javnost, ali o njoj se u010desto nagau0111a.u00a0
„}, {„text“: „Mount Rushmore nau0161la se i u posljednjim scenama uu00a0 trileru Alfreda Hitchcocka ‘North by Northwest’ iz 1959. godine. No, samo snimanje nije prou0161lo bez kontroverzi: Naime,u00a01958. Sluu017eba nacionalnog parka odobrila je Hitchcocku dozvolu za snimanje kod spomen obiljeu017eja, pod uvjetom da ono ne sluu017ei kao kulisa za nasilne scene. Hitchcock je, tako,u00a0 morao obeu0107ati da Caryu00a0Grantu00a0i ostaliu00a0glumciu00a0da neu0107e tru010dati po vrhovima predsjednikovih glava.u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Mount Rushmore nau0161la se i u posljednjim scenama uu00a0 trileru Alfreda Hitchcocka ‘North by Northwest’ iz 1959. godine. No, samo snimanje nije prou0161lo bez kontroverzi: Naime,u00a01958. Sluu017eba nacionalnog parka odobrila je Hitchcocku dozvolu za snimanje kod spomen obiljeu017eja, pod uvjetom da ono ne sluu017ei kao kulisa za nasilne scene. Hitchcock je, tako,u00a0 morao obeu0107ati da Caryu00a0Grantu00a0i ostaliu00a0glumciu00a0da neu0107e tru010dati po vrhovima predsjednikovih glava.u00a0
„}, {„id“: „717963“, „src“: „“, „type“: „article“, „title“: „Amerikanac dou0161ao u Hrvatsku studirati – video igre: ‘Tu sam nau0161ao fakultet po svojoj mjeri'“, „element“: „
Djelomiu010dno je odru017eao obeu0107anje, snimajuu0107iu00a0 scene na parkiraliu0161tu i u kafeteriji spomen obiljeu017eja. Potom je nastavio snimati nasilnu zavru0161nu scenu potjereu00a0 na umanjenoj replici toliko realistiu010dnoj da su gledatelji vjerovali da je snimljen na planini Rushmore. Sluu017eba nacionalnog parka i ameriu010dko Ministarstvo unutarnjih poslova bili su zgrou017eeni zbog prekru0161enog obeu0107anja i na kraju su zatrau017eili da se sa zavru0161ne u0161pice filma ukloni zahvala za suradnju u kojoj ih spominju.u00a0
„}, {„type“: „embed“, „object“: {„script“: „“, „source“: „https://www.instagram.com/p/CECgTOwCkLm/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading“, „provider“: „instagram“}, „element“: „
nn
„}, {„text“: „Stranica za prosvjed“, „type“: „h2“, „element“: „
Stranica za prosvjed
„}, {„text“: „Mount Rushmore otvoren je za javnost u010dak i dok su Lakote vodile spor radi otete zemlje.u00a0u00a0U desetljeu0107ima nakon toga, spomen obiljeu017eje i njegova okolina sluu017eili su za lijeu010denja indijanskih Amerikanaca. Naime, aktivisti i pripadnici razliu010ditih indijanskih plemena blokirali su put do nacionalnog spomenika Mount Rushmore u Juu017enoj Dakoti 4. srpnja 2020. Prosvjedovali su i zbog posjeta ameriu010dkog predsjednika Donalda Trumpa i zbog u010dinjenice da je spomenik izgrau0111en na svetoj zemlji.u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Mount Rushmore otvoren je za javnost u010dak i dok su Lakote vodile spor radi otete zemlje.u00a0u00a0U desetljeu0107ima nakon toga, spomen obiljeu017eje i njegova okolina sluu017eili su za lijeu010denja indijanskih Amerikanaca. Naime, aktivisti i pripadnici razliu010ditih indijanskih plemena blokirali su put do nacionalnog spomenika Mount Rushmore u Juu017enoj Dakoti 4. srpnja 2020. Prosvjedovali su i zbog posjeta ameriu010dkog predsjednika Donalda Trumpa i zbog u010dinjenice da je spomenik izgrau0111en na svetoj zemlji.u00a0
„}, {„text“: „Iako je glavni razlog povezan s u010dinjenicom da su vlasnici te zemlje,u00a0u00a0Hill kau017ee da su nekau00a0autohtoni a plemena samo u017eeljela da to postane spomeniku00a0 u kojem se prepoznaje i njihova povijest. Ona je sada prikazana previu0161e pojednostavljeno, uz zanemarivanje uloge koju su prikazani predsjednici imali kad je u pitanju robovlasniu0161tvo ili oduzimanje zemlje Indijancima.u00a0u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Iako je glavni razlog povezan s u010dinjenicom da su vlasnici te zemlje,u00a0u00a0Hill kau017ee da su nekau00a0autohtoni a plemena samo u017eeljela da to postane spomeniku00a0 u kojem se prepoznaje i njihova povijest. Ona je sada prikazana previu0161e pojednostavljeno, uz zanemarivanje uloge koju su prikazani predsjednici imali kad je u pitanju robovlasniu0161tvo ili oduzimanje zemlje Indijancima.u00a0u00a0
„}, {„text“: „Pokret za grau0111anska prava 1960-ih potaknuo je val prosvjeda meu0111u ameriu010dkim domorocima diljem zemlje.u00a0u00a0U ljeto 1970. prosvjed je stigao i dou00a0u00a0Mount Rushmore, kadu00a0je nekoliko desetaka aktivista iz organizacije Ujedinjeni domoroci mjesecima kampiralo sa u017eeljom da se spomen obiljeu017ee prou0161iri.u00a0u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Pokret za grau0111anska prava 1960-ih potaknuo je val prosvjeda meu0111u ameriu010dkim domorocima diljem zemlje.u00a0u00a0U ljeto 1970. prosvjed je stigao i dou00a0u00a0Mount Rushmore, kadu00a0je nekoliko desetaka aktivista iz organizacije Ujedinjeni domoroci mjesecima kampiralo sa u017eeljom da se spomen obiljeu017ee prou0161iri.u00a0u00a0
„}, {„id“: „718225“, „src“: „“, „type“: „article“, „title“: „Amerikancima je Nou0107 vjeu0161tica prilika da srede i svoje ljubimce“, „element“: „
Prosvjedi i dalje traju
„}, {„text“: „Godine 1980. u00a0dugotrajni pravni spor konau010dno je stigao do Vrhovnog suda SAD-a. Vrhovni sud presudio je da je ameriu010dka vlada nepropisno oduzela teritorij Black Hills od Lakota Indijanaca , te da imajuu00a0 pravo na odu0161tetu od 17,1 milijun dolara. No, oni su odbili odu0161tetu i od tada se zalau017eu za povratak planine i njenog imena.u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Godine 1980. u00a0dugotrajni pravni spor konau010dno je stigao do Vrhovnog suda SAD-a. Vrhovni sud presudio je da je ameriu010dka vlada nepropisno oduzela teritorij Black Hills od Lakota Indijanaca , te da imajuu00a0 pravo na odu0161tetu od 17,1 milijun dolara. No, oni su odbili odu0161tetu i od tada se zalau017eu za povratak planine i njenog imena.u00a0
„}, {„text“: „Dvojnost planine Rushmore: To je sveto tlo autohtonih naroda, ali iu00a0u00a0domoljubno odrediu0161te novih stanovnika, pa je i danas mjesto prosvjeda. Tako se iu00a0u00a04. srpnja 2020.u00a0 viu0161e od stotinu demonstranatau00a0 okupilo na skupu koji je u00a0odru017eao predsjednik Donald Trump, u znak prosvjeda protiv spomen obiljeu017eja i podsjeu0107anja prisutnih da je izgrau0111en na ukradenom zemljiu0161tu.“, „type“: „p“, „element“: „
Dvojnost planine Rushmore: To je sveto tlo autohtonih naroda, ali iu00a0u00a0domoljubno odrediu0161te novih stanovnika, pa je i danas mjesto prosvjeda. Tako se iu00a0u00a04. srpnja 2020.u00a0 viu0161e od stotinu demonstranatau00a0 okupilo na skupu koji je u00a0odru017eao predsjednik Donald Trump, u znak prosvjeda protiv spomen obiljeu017eja i podsjeu0107anja prisutnih da je izgrau0111en na ukradenom zemljiu0161tu.
„}, {„type“: „embed“, „object“: {„script“: „“, „source“: „https://www.instagram.com/p/B9rMEWXBocl/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading“, „provider“: „instagram“}, „element“: „
nn
„}, {„text“: „Prijedlozi za promjene“, „type“: „h2“, „element“: „
Prijedlozi za promjene
„}, {„text“: „Jou0161 u vrijeme izgradnje bilo je inicijativa da se spomenik ‘dogradi’. Tako je jou0161 prva dama Eleanor Roosevelt podru017ealau00a0neuspjeu0161ni prijedlog iz 1936. da se lik aktivisticeu00a0za u017eenska prava Susan B. Anthony postavi na jedan od kamena. Ideja da bi spomen mogao nekako evoluirati u017eivjet u0107e i dalje, pa se tako javio i prijedlog za ‘dodavanje’ likau00a0 Johna F. Kennedyja, Ronalda Reagana i Franklina Delana Roosevelta. U novije vrijeme, Trump je viu0161e puta ustvrdio kako bi se i on trebao nau0107i na tom popisu.u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
Jou0161 u vrijeme izgradnje bilo je inicijativa da se spomenik ‘dogradi’. Tako je jou0161 prva dama Eleanor Roosevelt podru017ealau00a0neuspjeu0161ni prijedlog iz 1936. da se lik aktivisticeu00a0za u017eenska prava Susan B. Anthony postavi na jedan od kamena. Ideja da bi spomen mogao nekako evoluirati u017eivjet u0107e i dalje, pa se tako javio i prijedlog za ‘dodavanje’ likau00a0 Johna F. Kennedyja, Ronalda Reagana i Franklina Delana Roosevelta. U novije vrijeme, Trump je viu0161e puta ustvrdio kako bi se i on trebao nau0107i na tom popisu.u00a0
„}, {„text“: „Dok su neki trau017eili da se planina Rushmore prou0161iri, drugi su zahtijevali da se ona sruu0161i. Naime, neki plemenski vou0111e i njihove pristau0161e zatrau017eili su uklanjanje spomen obiljeu017eja.“, „type“: „p“, „element“: „
Dok su neki trau017eili da se planina Rushmore prou0161iri, drugi su zahtijevali da se ona sruu0161i. Naime, neki plemenski vou0111e i njihove pristau0161e zatrau017eili su uklanjanje spomen obiljeu017eja.
„}, {„id“: „720046“, „src“: „“, „type“: „article“, „title“: „TIK TOK ratovi Kine i Amerike…“, „element“: „
No, malo je vjerojatno da u0107e na ovom skoro 80 godina starom spomen obiljeu017eju biti veu0107ih promjena. Sluu017eba nacionalnog parka odbacila je ideju mijenjanja Borglumove vizije, dok su indijanske zajednice podijeljene oko pitanja hou0107e li ga uniu0161titi ili koristiti za edukaciju turista o stvarnoj povijesti ameriu010dkog Zapada.
„}, {„text“: „-u00a0Ogroman broj ljudi posjeu0107uje ovu veliku rezbariju, ali odlaze s vrlo malo znanja o povijesti koju one simboliziraju – kau017eeu00a0Sprague, a piu0161e National Geographic.u00a0“, „type“: „p“, „element“: „
-u00a0Ogroman broj ljudi posjeu0107uje ovu veliku rezbariju, ali odlaze s vrlo malo znanja o povijesti koju one simboliziraju – kau017eeu00a0Sprague, a piu0161e National Geographic.u00a0
„}], „ads“: true, „thread_deleted“: false, „thread_locked“: false, „total_reaction_count“: 1, „comment_count“: 3, „view_count“: 754, „flash_external_link“: null, „thread_id“: 567819}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „2010210“, „attributes“: {„width“: 1500, „height“: 860, „caption“: „“, „title“: „“, „url“: „https://app.24sata.hr/media/images/2020-44/rushmore.png“, „crop“: {}, „created_date“: „2020-11-04T14:22:27.728631+01:00“}, „relationships“: {„author“: {„data“: {„type“: „author“, „id“: „74615“, „attributes“: {„name“: „Instagram“, „slug“: „instagram“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}}}}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „5“, „attributes“: {„name“: „Lifestyle“, „slug“: „lifestyle“, „is_special“: false, „is_primary“: true, „label“: „“, „description“: „“, „slug_path“: „lifestyle“}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: null}}}, {„type“: „section“, „id“: „134“, „attributes“: {„name“: „Putovanja“, „slug“: „putovanja“, „is_special“: false, „is_primary“: false, „label“: „“, „description“: „“, „slug_path“: „lifestyle/putovanja“}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: null}}}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/726146/sections“}, „meta“: {„count“: 2}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „24981“, „attributes“: {„name“: „Marijana Matkoviu0107“, „slug“: „marijana-matkovic“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/726146/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „6304“, „attributes“: {„name“: „indijanci“, „slug“: „indijanci“}}, {„type“: „keyword“, „id“: „26483“, „attributes“: {„name“: „predsjednici“, „slug“: „predsjednici“}}, {„type“: „keyword“, „id“: „100079“, „attributes“: {„name“: „amerika“, „slug“: „amerika“}}, {„type“: „keyword“, „id“: „7845“, „attributes“: {„name“: „spomenik“, „slug“: „spomenik“}}, {„type“: „keyword“, „id“: „7118“, „attributes“: {„name“: „nacionalni park“, „slug“: „nacionalni-park“}}, {„type“: „keyword“, „id“: „253321“, „attributes“: {„name“: „planina rushmore“, „slug“: „planina-rushmore“}}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/726146/keywords“}, „meta“: {„count“: 6}}, „image“: {„data“: null}, „layout“: {„data“: null}, „seo“: {„data“: {„type“: „page-meta“, „id“: „1569560“, „attributes“: {„title“: „Planina Rushmore: Ameriu010dki nacionalni simbol kontroverzne povijesti“, „h1“: „Planina Rushmore: Ameriu010dki nacionalni simbol kontroverzne povijesti“, „meta_description“: „“, „meta_keywords“: „planina rushmore,nacionalni park,spomenik,amerika,predsjednici,indijanci“, „meta_custom“: „“, „robots_meta“: „“}}}, „special“: {„data“: {„type“: „article-special-article“, „id“: „726146“, „attributes“: {„logo_image_url“: null, „logo_url“: null, „logo_title“: null}, „relationships“: {„special_cover_image“: {„data“: null}}}}, „native“: {„data“: {„type“: „article-native“, „id“: „726146“, „attributes“: {„header_url“: null, „logo_url“: null, „client_label“: null, „client_name“: null}, „relationships“: {„header_image“: {„data“: null}, „logo_image“: {„data“: null}}}}, „videos“: {„data“: [{„type“: „video“, „id“: „1217338“, „attributes“: {„title“: „Vodotoranj“, „description“: „“, „url“: „https://video.24sata.hr/video/cds/24/2020/8/a5016c62.mp4“, „provider“: „upload“, „video_id“: „“, „created_date“: „2020-08-28T20:30:37.597755+02:00“, „width“: 1920, „height“: 1080, „no_ads“: false}, „relationships“: {„author“: {„data“: {„type“: „author“, „id“: „54439“, „attributes“: {„name“: „Dubravka Petric/Pixsell“, „slug“: „dubravka-petric-pixsell“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}}, „cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1970723“, „attributes“: {„width“: 1600, „height“: 1066, „caption“: „28.08.2020., Vukovar – Zavrsetak radova na vukovarskom vodotornju.Radove je obisao gradonacelnik Ivan Penavar Photo: Dubravka Petric/PIXSELL“, „title“: „Gradonau010delnik Vukovara obiu0161ao Vodotoranj koji je u zavru0161noj fazi izgradnje“, „url“: „https://app.24sata.hr/media/images/2020-34/pxl-280820-29942440.jpg“, „crop“: {}, „created_date“: „2020-08-28T20:16:34.950833+02:00“}, „relationships“: {„author“: {„data“: {„type“: „author“, „id“: „49393“}}}}}}}]}, „galleries“: {„data“: []}, „images“: {„data“: []}, „related_articles“: {„data“: []}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „5“, „attributes“: {„name“: „Lifestyle“, „slug“: „lifestyle“, „is_special“: false, „is_primary“: true, „label“: „“, „description“: „“, „slug_path“: „lifestyle“}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: null}}}}, „subsection“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „134“, „attributes“: {„name“: „Putovanja“, „slug“: „putovanja“, „is_special“: false, „is_primary“: false, „label“: „“, „description“: „“, „slug_path“: „lifestyle/putovanja“}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: null}}}}, „files“: {„data“: []}, „extra_contents“: {„data“: []}, „related_xinline_articles“: {„data“: [{„type“: „article“, „id“: „725700“, „attributes“: {„title“: „Zau0161to Amerika uvijek glasa utorkom i druge nepoznanice“, „lead_text“: „Ameriu010dki predsjedniu010dki izbori se s velikim zanimanjem oduvijek prate u cijelom svijetu, a nau010din na koji Amerika bira svog vou0111u jako se razlikuje od predsjedniu010dkih izbora u ostatku svijeta“, „slug“: „zasto-amerika-uvijek-glasa-utorkom-i-druge-nepoznanice“, „label“: „SVE u0160TO TREBATE ZNATI O IZBORIMA…“, „link“: „/news/zasto-amerika-uvijek-glasa-utorkom-i-druge-nepoznanice-725700“, „publish_date“: „2020-11-03T21:17:00+01:00“, „explicit_content“: false, „article_type“: „article“, „is_premium“: false}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1989854“}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „2“}, {„type“: „section“, „id“: „1100“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725700/sections“}, „meta“: {„count“: 2}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „33849“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725700/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „53995“}, {„type“: „keyword“, „id“: „100079“}, {„type“: „keyword“, „id“: „2979“}, {„type“: „keyword“, „id“: „10334“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725700/keywords“}, „meta“: {„count“: 4}}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „2“}}, „subsection“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „1100“}}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725700/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/725700“}}, {„type“: „article“, „id“: „725715“, „attributes“: {„title“: „SAD generira viu0161e plastiu010dnog otpada od ijedne druge zemlje“, „lead_text“: „Nove studije dovele su u pitanje neke zakljuu010dke iz ranijih, kada su se zemlje Azije smatrale najveu0107im proizvou0111au010dima plastike koja zavru0161i u moru. SAD u tome nemaju konkurenciju, tvrde struu010dnjaci“, „slug“: „sad-generira-vise-plasticnog-otpada-od-ijedne-druge-zemlje“, „label“: „NOVO ISTRAu017dIVANJE“, „link“: „/lifestyle/sad-generira-vise-plasticnog-otpada-od-ijedne-druge-zemlje-725715“, „publish_date“: „2020-11-03T15:30:00+01:00“, „explicit_content“: false, „article_type“: „article“, „is_premium“: false}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1845458“}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „5“}, {„type“: „section“, „id“: „1068“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725715/sections“}, „meta“: {„count“: 2}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „24981“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725715/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „9678“}, {„type“: „keyword“, „id“: „100079“}, {„type“: „keyword“, „id“: „99863“}, {„type“: „keyword“, „id“: „5920“}, {„type“: „keyword“, „id“: „2582“}, {„type“: „keyword“, „id“: „9481“}, {„type“: „keyword“, „id“: „240229“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725715/keywords“}, „meta“: {„count“: 7}}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „5“}}, „subsection“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „1068“}}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725715/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/725715“}}, {„type“: „article“, „id“: „717963“, „attributes“: {„title“: „Amerikanac dou0161ao u Hrvatsku studirati – video igre: ‘Tu sam nau0161ao fakultet po svojoj mjeri'“, „lead_text“: „Osim prirodnih ljepota koje su stvarno fascinantne, svidio mi se stav Hrvata prema u017eivotu, vau0161a kultura i nau010din u017eivljenja. Kada sam dou0161ao tu, osjetio sam neku mirnou0107u, kau017ee Nathan“, „slug“: „amerikanac-dosao-u-hrvatsku-studirati-video-igre-tu-sam-nasao-fakultet-po-svojoj-mjeri“, „label“: „‘NE Uu010cI SE SAMO TEORIJA'“, „link“: „/tech/amerikanac-dosao-u-hrvatsku-studirati-video-igre-tu-sam-nasao-fakultet-po-svojoj-mjeri-717963“, „publish_date“: „2020-11-02T08:30:00+01:00“, „explicit_content“: false, „article_type“: „article“, „is_premium“: false}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „2007232“}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „211“}, {„type“: „section“, „id“: „918“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/717963/sections“}, „meta“: {„count“: 2}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „64813“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/717963/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „14249“}, {„type“: „keyword“, „id“: „1210“}, {„type“: „keyword“, „id“: „105754“}, {„type“: „keyword“, „id“: „70843“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/717963/keywords“}, „meta“: {„count“: 4}}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „211“}}, „subsection“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „918“}}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/717963/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/717963“}}, {„type“: „article“, „id“: „718225“, „attributes“: {„title“: „Amerikancima je Nou0107 vjeu0161tica prilika da srede i svoje ljubimce“, „lead_text“: „Odjenuti kuu0107nog ljubimca u smijeu0161ni kostim zau00a0Halloween uvijek je prava zabava,u00a0a 2020. godinau00a0praktiu010dki nema ograniu010denja kad je rijeu010d o izborima koji stoje na raspolaganju“, „slug“: „amerikancima-je-noc-vjestica-prilika-da-srede-i-svoje-ljubimce“, „label“: „PRESLATKI SU!“, „link“: „/lifestyle/amerikancima-je-noc-vjestica-prilika-da-srede-i-svoje-ljubimce-718225“, „publish_date“: „2020-10-05T14:40:00+02:00“, „explicit_content“: false, „article_type“: „article“, „is_premium“: false}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1985757“}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „5“}, {„type“: „section“, „id“: „97“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/718225/sections“}, „meta“: {„count“: 2}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „60324“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/718225/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „9513“}, {„type“: „keyword“, „id“: „4534“}, {„type“: „keyword“, „id“: „16670“}, {„type“: „keyword“, „id“: „618“}, {„type“: „keyword“, „id“: „18“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/718225/keywords“}, „meta“: {„count“: 5}}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „5“}}, „subsection“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „97“}}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/718225/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/718225“}}, {„type“: „article“, „id“: „720046“, „attributes“: {„title“: „TIK TOK ratovi Kine i Amerike…“, „lead_text“: „Ako su nekad govorili da u0107e revolucija biti na TV-u, a to smo, od Rumunjske do Ukrajine, dou017eivjeli, onda je logiu010dno da u0107e se Treu0107i svjetski rat odvijati u du017eepu, na ekranu pametnog telefona“, „slug“: „tik-tok-ratovi-kine-i-amerike“, „label“: „EXPRESS“, „link“: „/news/tik-tok-ratovi-kine-i-amerike-720046“, „publish_date“: „2020-10-04T12:00:00+02:00“, „explicit_content“: false, „article_type“: „article“, „is_premium“: false}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1991506“}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „2“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/720046/sections“}, „meta“: {„count“: 1}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „36245“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/720046/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „100079“}, {„type“: „keyword“, „id“: „1870“}, {„type“: „keyword“, „id“: „246974“}, {„type“: „keyword“, „id“: „237031“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/720046/keywords“}, „meta“: {„count“: 4}}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „2“}}, „subsection“: {„data“: null}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/720046/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/720046“}}]}, „reactions“: {„data“: [{„type“: „reaction-counter“, „id“: „75018“}]}, „all_reactions“: {„data“: [{„type“: „reaction-counter“, „id“: „75018“}]}, „own_reaction“: {„data“: null}, „popular_comments“: {„data“: [{„type“: „comment“, „id“: „26677612“}, {„type“: „comment“, „id“: „26677696“}, {„type“: „comment“, „id“: „26677753“}]}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/726146/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/726146“}}, „included“: [{„type“: „article“, „id“: „717963“, „attributes“: {„title“: „Amerikanac dou0161ao u Hrvatsku studirati – video igre: ‘Tu sam nau0161ao fakultet po svojoj mjeri'“, „lead_text“: „Osim prirodnih ljepota koje su stvarno fascinantne, svidio mi se stav Hrvata prema u017eivotu, vau0161a kultura i nau010din u017eivljenja. Kada sam dou0161ao tu, osjetio sam neku mirnou0107u, kau017ee Nathan“, „slug“: „amerikanac-dosao-u-hrvatsku-studirati-video-igre-tu-sam-nasao-fakultet-po-svojoj-mjeri“, „label“: „‘NE Uu010cI SE SAMO TEORIJA'“, „link“: „/tech/amerikanac-dosao-u-hrvatsku-studirati-video-igre-tu-sam-nasao-fakultet-po-svojoj-mjeri-717963“, „publish_date“: „2020-11-02T08:30:00+01:00“, „explicit_content“: false, „article_type“: „article“, „is_premium“: false}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „2007232“}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „211“}, {„type“: „section“, „id“: „918“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/717963/sections“}, „meta“: {„count“: 2}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „64813“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/717963/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „14249“}, {„type“: „keyword“, „id“: „1210“}, {„type“: „keyword“, „id“: „105754“}, {„type“: „keyword“, „id“: „70843“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/717963/keywords“}, „meta“: {„count“: 4}}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „211“}}, „subsection“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „918“}}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/717963/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/717963“}}, {„type“: „article“, „id“: „718225“, „attributes“: {„title“: „Amerikancima je Nou0107 vjeu0161tica prilika da srede i svoje ljubimce“, „lead_text“: „Odjenuti kuu0107nog ljubimca u smijeu0161ni kostim zau00a0Halloween uvijek je prava zabava,u00a0a 2020. godinau00a0praktiu010dki nema ograniu010denja kad je rijeu010d o izborima koji stoje na raspolaganju“, „slug“: „amerikancima-je-noc-vjestica-prilika-da-srede-i-svoje-ljubimce“, „label“: „PRESLATKI SU!“, „link“: „/lifestyle/amerikancima-je-noc-vjestica-prilika-da-srede-i-svoje-ljubimce-718225“, „publish_date“: „2020-10-05T14:40:00+02:00“, „explicit_content“: false, „article_type“: „article“, „is_premium“: false}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1985757“}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „5“}, {„type“: „section“, „id“: „97“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/718225/sections“}, „meta“: {„count“: 2}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „60324“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/718225/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „9513“}, {„type“: „keyword“, „id“: „4534“}, {„type“: „keyword“, „id“: „16670“}, {„type“: „keyword“, „id“: „618“}, {„type“: „keyword“, „id“: „18“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/718225/keywords“}, „meta“: {„count“: 5}}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „5“}}, „subsection“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „97“}}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/718225/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/718225“}}, {„type“: „article“, „id“: „720046“, „attributes“: {„title“: „TIK TOK ratovi Kine i Amerike…“, „lead_text“: „Ako su nekad govorili da u0107e revolucija biti na TV-u, a to smo, od Rumunjske do Ukrajine, dou017eivjeli, onda je logiu010dno da u0107e se Treu0107i svjetski rat odvijati u du017eepu, na ekranu pametnog telefona“, „slug“: „tik-tok-ratovi-kine-i-amerike“, „label“: „EXPRESS“, „link“: „/news/tik-tok-ratovi-kine-i-amerike-720046“, „publish_date“: „2020-10-04T12:00:00+02:00“, „explicit_content“: false, „article_type“: „article“, „is_premium“: false}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1991506“}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „2“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/720046/sections“}, „meta“: {„count“: 1}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „36245“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/720046/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „100079“}, {„type“: „keyword“, „id“: „1870“}, {„type“: „keyword“, „id“: „246974“}, {„type“: „keyword“, „id“: „237031“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/720046/keywords“}, „meta“: {„count“: 4}}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „2“}}, „subsection“: {„data“: null}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/720046/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/720046“}}, {„type“: „article“, „id“: „725700“, „attributes“: {„title“: „Zau0161to Amerika uvijek glasa utorkom i druge nepoznanice“, „lead_text“: „Ameriu010dki predsjedniu010dki izbori se s velikim zanimanjem oduvijek prate u cijelom svijetu, a nau010din na koji Amerika bira svog vou0111u jako se razlikuje od predsjedniu010dkih izbora u ostatku svijeta“, „slug“: „zasto-amerika-uvijek-glasa-utorkom-i-druge-nepoznanice“, „label“: „SVE u0160TO TREBATE ZNATI O IZBORIMA…“, „link“: „/news/zasto-amerika-uvijek-glasa-utorkom-i-druge-nepoznanice-725700“, „publish_date“: „2020-11-03T21:17:00+01:00“, „explicit_content“: false, „article_type“: „article“, „is_premium“: false}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1989854“}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „2“}, {„type“: „section“, „id“: „1100“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725700/sections“}, „meta“: {„count“: 2}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „33849“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725700/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „53995“}, {„type“: „keyword“, „id“: „100079“}, {„type“: „keyword“, „id“: „2979“}, {„type“: „keyword“, „id“: „10334“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725700/keywords“}, „meta“: {„count“: 4}}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „2“}}, „subsection“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „1100“}}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725700/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/725700“}}, {„type“: „article“, „id“: „725715“, „attributes“: {„title“: „SAD generira viu0161e plastiu010dnog otpada od ijedne druge zemlje“, „lead_text“: „Nove studije dovele su u pitanje neke zakljuu010dke iz ranijih, kada su se zemlje Azije smatrale najveu0107im proizvou0111au010dima plastike koja zavru0161i u moru. SAD u tome nemaju konkurenciju, tvrde struu010dnjaci“, „slug“: „sad-generira-vise-plasticnog-otpada-od-ijedne-druge-zemlje“, „label“: „NOVO ISTRAu017dIVANJE“, „link“: „/lifestyle/sad-generira-vise-plasticnog-otpada-od-ijedne-druge-zemlje-725715“, „publish_date“: „2020-11-03T15:30:00+01:00“, „explicit_content“: false, „article_type“: „article“, „is_premium“: false}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1845458“}}, „sections“: {„data“: [{„type“: „section“, „id“: „5“}, {„type“: „section“, „id“: „1068“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725715/sections“}, „meta“: {„count“: 2}}, „authors“: {„data“: [{„type“: „author“, „id“: „24981“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725715/authors“}, „meta“: {„count“: 1}}, „keywords“: {„data“: [{„type“: „keyword“, „id“: „9678“}, {„type“: „keyword“, „id“: „100079“}, {„type“: „keyword“, „id“: „99863“}, {„type“: „keyword“, „id“: „5920“}, {„type“: „keyword“, „id“: „2582“}, {„type“: „keyword“, „id“: „9481“}, {„type“: „keyword“, „id“: „240229“}], „links“: {„related“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725715/keywords“}, „meta“: {„count“: 7}}, „live“: {„data“: null}, „section“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „5“}}, „subsection“: {„data“: {„type“: „section“, „id“: „1068“}}}, „meta“: {„comment_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/articles/725715/comment-count“, „view_count_url“: „https://app.24sata.hr/fapi/analytics/object/content.article/725715“}}, {„type“: „article-native“, „id“: „726146“, „attributes“: {„header_url“: null, „logo_url“: null, „client_label“: null, „client_name“: null}, „relationships“: {„header_image“: {„data“: null}, „logo_image“: {„data“: null}}}, {„type“: „article-special-article“, „id“: „726146“, „attributes“: {„logo_image_url“: null, „logo_url“: null, „logo_title“: null}, „relationships“: {„special_cover_image“: {„data“: null}}}, {„type“: „author“, „id“: „24981“, „attributes“: {„name“: „Marijana Matkoviu0107“, „slug“: „marijana-matkovic“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}, {„type“: „author“, „id“: „33849“, „attributes“: {„name“: „Merita Arslani“, „slug“: „merita-arslani“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1277865“}}}}, {„type“: „author“, „id“: „36245“, „attributes“: {„name“: „Velimir Grgiu0107“, „slug“: „velimir-grgic“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}, {„type“: „author“, „id“: „54439“, „attributes“: {„name“: „Dubravka Petric/Pixsell“, „slug“: „dubravka-petric-pixsell“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}, {„type“: „author“, „id“: „60324“, „attributes“: {„name“: „Anamaria Milou0161“, „slug“: „anamaria-milos“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}, {„type“: „author“, „id“: „64813“, „attributes“: {„name“: „Maja Kriu0161tafor“, „slug“: „maja-kristafor“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}, {„type“: „author“, „id“: „74615“, „attributes“: {„name“: „Instagram“, „slug“: „instagram“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}, {„type“: „image“, „id“: „1845458“, „attributes“: {„width“: 7360, „height“: 5305, „caption“: „“, „title“: „“, „url“: „https://app.24sata.hr/media/images/2020-03/gettyimages-1165376693.jpg“, „crop“: {}, „created_date“: „2020-01-21T09:35:24.034583+01:00“}}, {„type“: „image“, „id“: „1970723“, „attributes“: {„width“: 1600, „height“: 1066, „caption“: „28.08.2020., Vukovar – Zavrsetak radova na vukovarskom vodotornju.Radove je obisao gradonacelnik Ivan Penavar Photo: Dubravka Petric/PIXSELL“, „title“: „Gradonau010delnik Vukovara obiu0161ao Vodotoranj koji je u zavru0161noj fazi izgradnje“, „url“: „https://app.24sata.hr/media/images/2020-34/pxl-280820-29942440.jpg“, „crop“: {}, „created_date“: „2020-08-28T20:16:34.950833+02:00“}, „relationships“: {„author“: {„data“: {„type“: „author“, „id“: „49393“}}}}, {„type“: „image“, „id“: „1985757“, „attributes“: {„width“: 1500, „height“: 900, „caption“: „“, „title“: „“, „url“: „https://app.24sata.hr/media/images/2020-38/untitled-design-87.jpg“, „crop“: {}, „created_date“: „2020-09-24T14:25:54.498787+02:00“}}, {„type“: „image“, „id“: „1989854“, „attributes“: {„width“: 1500, „height“: 900, „caption“: „“, „title“: „“, „url“: „https://app.24sata.hr/media/images/2020-39/1440-x-1080_huZxU5d.jpg“, „crop“: {}, „created_date“: „2020-10-01T08:18:38.591381+02:00“}}, {„type“: „image“, „id“: „1991506“, „attributes“: {„width“: 1600, „height“: 1060, „caption“: „FILE PHOTO: A person holds a smartphone as Tik Tok logo is displayed behind in this picture illustration FILE PHOTO: A person holds a smartphone as TikTok logo is displayed behind in this picture illustration taken Nov. 7, 2019. REUTERS/Dado Ruvic/Illustration/File Photo DADO RUVIC“, „title“: „FILE PHOTO: A person holds a smartphone as Tik Tok logo is displayed behind in this picture illustration“, „url“: „https://app.24sata.hr/media/images/2020-39/pxl-reu-250920-30263808.jpg“, „crop“: {}, „created_date“: „2020-10-04T09:33:50.070213+02:00“}}, {„type“: „image“, „id“: „2007232“, „attributes“: {„width“: 1920, „height“: 1440, „caption“: „“, „title“: „“, „url“: „https://app.24sata.hr/media/images/2020-43/img-5656.jpg“, „crop“: {}, „created_date“: „2020-10-29T16:39:01.607842+01:00“}}, {„type“: „image“, „id“: „2010210“, „attributes“: {„width“: 1500, „height“: 860, „caption“: „“, „title“: „“, „url“: „https://app.24sata.hr/media/images/2020-44/rushmore.png“, „crop“: {}, „created_date“: „2020-11-04T14:22:27.728631+01:00“}, „relationships“: {„author“: {„data“: {„type“: „author“, „id“: „74615“, „attributes“: {„name“: „Instagram“, „slug“: „instagram“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}}}}, {„type“: „keyword“, „id“: „100079“, „attributes“: {„name“: „amerika“, „slug“: „amerika“}}, {„type“: „keyword“, „id“: „253321“, „attributes“: {„name“: „planina rushmore“, „slug“: „planina-rushmore“}}, {„type“: „keyword“, „id“: „26483“, „attributes“: {„name“: „predsjednici“, „slug“: „predsjednici“}}, {„type“: „keyword“, „id“: „6304“, „attributes“: {„name“: „indijanci“, „slug“: „indijanci“}}, {„type“: „keyword“, „id“: „7118“, „attributes“: {„name“: „nacionalni park“, „slug“: „nacionalni-park“}}, {„type“: „keyword“, „id“: „7845“, „attributes“: {„name“: „spomenik“, „slug“: „spomenik“}}, {„type“: „page-meta“, „id“: „1569560“, „attributes“: {„title“: „Planina Rushmore: Ameriu010dki nacionalni simbol kontroverzne povijesti“, „h1“: „Planina Rushmore: Ameriu010dki nacionalni simbol kontroverzne povijesti“, „meta_description“: „“, „meta_keywords“: „planina rushmore,nacionalni park,spomenik,amerika,predsjednici,indijanci“, „meta_custom“: „“, „robots_meta“: „“}}, {„type“: „section“, „id“: „134“, „attributes“: {„name“: „Putovanja“, „slug“: „putovanja“, „is_special“: false, „is_primary“: false, „label“: „“, „description“: „“, „slug_path“: „lifestyle/putovanja“}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: null}}}, {„type“: „section“, „id“: „2“, „attributes“: {„name“: „Vijesti“, „slug“: „news“, „is_special“: false, „is_primary“: true, „label“: „“, „description“: „“, „slug_path“: „news“}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: null}}}, {„type“: „section“, „id“: „211“, „attributes“: {„name“: „Tech“, „slug“: „tech“, „is_special“: false, „is_primary“: true, „label“: „“, „description“: „“, „slug_path“: „tech“}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: null}}}, {„type“: „section“, „id“: „5“, „attributes“: {„name“: „Lifestyle“, „slug“: „lifestyle“, „is_special“: false, „is_primary“: true, „label“: „“, „description“: „“, „slug_path“: „lifestyle“}, „relationships“: {„cover_image“: {„data“: null}}}, {„type“: „video“, „id“: „1217338“, „attributes“: {„title“: „Vodotoranj“, „description“: „“, „url“: „https://video.24sata.hr/video/cds/24/2020/8/a5016c62.mp4“, „provider“: „upload“, „video_id“: „“, „created_date“: „2020-08-28T20:30:37.597755+02:00“, „width“: 1920, „height“: 1080, „no_ads“: false}, „relationships“: {„author“: {„data“: {„type“: „author“, „id“: „54439“, „attributes“: {„name“: „Dubravka Petric/Pixsell“, „slug“: „dubravka-petric-pixsell“, „title“: „“}, „relationships“: {„image“: {„data“: null}}}}, „cover_image“: {„data“: {„type“: „image“, „id“: „1970723“, „attributes“: {„width“: 1600, „height“: 1066, „caption“: „28.08.2020., Vukovar – Zavrsetak radova na vukovarskom vodotornju.Radove je obisao gradonacelnik Ivan Penavar Photo: Dubravka Petric/PIXSELL“, „title“: „Gradonau010delnik Vukovara obiu0161ao Vodotoranj koji je u zavru0161noj fazi izgradnje“, „url“: „https://app.24sata.hr/media/images/2020-34/pxl-280820-29942440.jpg“, „crop“: {}, „created_date“: „2020-08-28T20:16:34.950833+02:00“}, „relationships“: {„author“: {„data“: {„type“: „author“, „id“: „49393“}}}}}}}]};
//–>
Glave četiri američka predsjednika izrezbarene s jedne strane planine kroz povijest su izazvale brojne kontroverze, a i danas je uzrok prosvjeda autohtonih Indijanaca jer je zanemarena njihova povijest
Nacionalni američki spomenik Mount Rushmore čini monumentalna granitna skulptura koja prikazuje 18-metarske skulpture glava četvorice bivših predsjednika SAD-a – Georgea Washingtona, Thomasa Jeffersona, Theodora Roosevelta i Abrahama Lincolna – izgrađen je na svetoj indijanskoj zemlji, a i prije nego je klesanje glava dovršeno, 31. listopada 1941. godine, povezivao se s mnogim kontroverzama, koje su ga pratile i kasnije.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo kako je dovršena obnova vukovarskog Vodotornja
Na primjer, kreirao ga je i isklesao Gutzon Borglum (1867.–1941.), čovjek koji ima veze s Ku Klux Klanom. U klesanju spomenika sudjelovalo je 400 ljudi, od kojih su mnogi bili rudari, a u radu su koristili kombinaciju dinamita, čekića i finih alata za rezbarenje. Tijekom godina spomenik je izazvao brojne proteste Indijanaca, zbog položaja na autohtonom zemljištu, oko svake nove glave vodile su se rasprave o tome zaslužuje li taj predsjednik mjesto na planini, a kontroverze su ga pratile i zbog filma Alfreda Hitchcocka koji je djelomično snimljen na tom mjestu.
Evo pregleda povijesti tog spomenika koje dijelom mogu objasniti i kako su i zašto kontroverze nastale, te kako je memorijalni centar postao ono što danas jest: .
Ukradena zemlja
Prije nego što je postalo poznato kao Mount Rushmore, indijansko pleme Lakota je ovu granitnu formaciju nazivalo je Tunkasila Sakpe Paha ili ‘Planina šest djedova’. Bilo je to mjesto za molitvu i pobožnost za domoroce s Velikih ravnica, objašnjava Donovan Sprague, šef odjela za povijest na koledžu Sheridan u Wyomingu i član plemena Sioux River Cheyenne.
Položaj planine u Crnim brdima također je bio značajan.
– To je središte svemira naših ljudi – pojašnjava. Za zajednice Lakota, Cheyenne i Arapaho regija nije bila samo duhovno važna, već je i to bilo područje gdje su plemena skupljala hranu i biljke koje su koristili u medicini.
Krajem 1800-ih, euro-američki doseljenici počeli su se gurati u Crna brda, rasplamsavajući sukobe s autohtonim stanovništvom. Američka vlada potpisala je Ugovor iz Fort Laramie 1868. godine, dajući plemenu Lakota ekskluzivno korištenje Crnih brda, no u roku od deset godina u toj je regiji otkriveno zlato i SAD su 1877. godine prekršile ugovor i preuzele zemlju .
– Ono što se dogodilo s Crnim brdima tako je očita krađa u odnosu na zakone SAD-a -kaže Christine Gish Hill, profesorica antropologije na Državnom sveučilištu Iowa, koja je istraživala značenje planine Rushmore za indijanske Indijance.
Nakon toga, doseljenici i tragači za zlatom slili su se u to područje, a 1884. posjetio ga je i odvjetnik iz New Yorka, Charles Rushmore, kako bi sklopio dogovor o rudniku kositra. Tako je Planina šest djedova kasnije dobila njegovo ime.
Zemljišni spor nikada nije riješen. Dvadesetih godina prošlog stoljeća plemena Lakota tužila su američku vladu zbog krađe, što je označilo početak pravne bitke koja će se vući desetljećima.
Stvaranje turističke atrakcije
Do 1920-ih Južna Dakota, danas američka država, postala je odredište za putovanje Amerikanaca u njihovim ‘kočijama bez konja’. Dolazili su automobilima, kako bi posjetili novoimenovani Nacionalni park-šumu ‘Black Winds’ i Nacionalni park ‘Wind Cave’. Guverner Peter Norbeck izgradio je autocestu Needles, slikovitu rutu koja je vijugala kroz kultne granitne formacije Crnih brda.
No Doane Robinson, povjesničar iz Državnog povijesnog društva Južne Dakote, vjerovao je da državi treba više kako bi privukla turiste. pa je 1924. godine, saznavši da postoje ideje o tome da se ličnosti vođa Konfederacije uklešu na stranu Stone Mountain u Georgiji, pokrenuo je kampanju da se ideja preseli k njima. Doduše, Robinson je to zamislio kao odu starom Zapadu, s rezbarijama povijesnih ličnosti poput Lewisa i Clarka te vođe Lakota plemena Red Clouda. Povezao se s kiparom Gutzonom Borglumom, koji će granitnu planinu pretvoriti u ono što je danas.
Kontroverzni kipar
Borglum je stekao slavu skulpturama u čast američke povijesti, ali i svojom osobnošću. U Georgiji se uključio u Ku Klux Klan, koji je pomogao u financiranju projekta Stone Mountain. Ali, ubrzo se počeo sukobljavati s Memorijalnom udrugom Stone Mountain. U veljači 1925. udruga ga je otpustila, navodeći da je loše upravljao sredstvima te da je problem u njegovom ‘uvredljivom egoizmu i zabludi oko vlastite veličine’. Njegova smjena postala je vijest kad je uništio nacrte za Stone Mountain i pobjegao iz države.
Već u kolovozu 1925. Borglum je pristao raditi na brdu Rushmore, ali ne prema ideji koju mu je predstavio Robinson. On je projekt vidio kao dokaz američke iznimnosti i zagovarao je da se na njemu prikazuju predsjednici koji su ključni za širenje zemlje.
George Washington, prvi predsjednik zemlje, predstavljao bi njezino rođenje. Thomas Jefferson, koji je kupnjom teritorija Louisiane gotovo udvostručio veličinu zemlje, zalagao se za njezino širenje na zapad. Theodore Roosevelt, koji je nadzirao izgradnju Panamskog kanala, bio je simbol gospodarskog rasta. A Abraham Lincoln odabran je zbog borbe za očuvanje nacije u građanskom ratu.
Nedovršeni rad, tajna soba i prikazi pop kulture
Tijekom sljedećih 16 godina Borglum se prepirao sa saveznom vladom oko financiranja i nadzora nad projektom Planine Rushmore, koji nikad nije tehnički dovršio. Borglum se nadao da će predsjednike urezati do pojasa i izrezbariti opis spomen-obilježja pored njih. No, kad je postalo jasno da za potonje nema dovoljno mjesta, odlučio je sagraditi sobu iza lica za pohranu američkih povijesnih artefakata.
Godine 1938. Borglum je započeo miniranje tunela za tu dvoranu. No, kako se već nazirao početak rata, američka vlada zabrinula se za to hoće li cijeli projekt biti moguće financirati, pa su mu naložili da pričeka s dvoranom dok glave ne budu izrezbarene.
Borglum je još usavršavao te glave kad mu se zdravlje počelo pogoršavati. Preminuo je 6. ožujka 1941. godine, ostavivši sinu Lincolnu da nastavi posao. Ali planina je imala ograničenu količinu površine za rezbarenje, pa Jeffersonova ruka nije mogla biti dovršena zbog kvalitete kamena. Još gore, ponestajalo je novca.
Projekt je proglašen dovršenim 31. listopada 1941. godine. Tunel koji je Borglum izbušio za Kuću zapisa ostao je prazan sve do 1998. godine, kada je Služba nacionalnog parka postavila svof od titana na pod, ispunjavajući ga podacima o planini Rushmore, predsjednicima i povijesti SAD-a. Ova ne baš tajna soba nije otvorena za javnost, ali o njoj se često nagađa.
Mount Rushmore našla se i u posljednjim scenama u trileru Alfreda Hitchcocka ‘North by Northwest’ iz 1959. godine. No, samo snimanje nije prošlo bez kontroverzi: Naime, 1958. Služba nacionalnog parka odobrila je Hitchcocku dozvolu za snimanje kod spomen obilježja, pod uvjetom da ono ne služi kao kulisa za nasilne scene. Hitchcock je, tako, morao obećati da Cary Grant i ostali glumci da neće trčati po vrhovima predsjednikovih glava.
Djelomično je održao obećanje, snimajući scene na parkiralištu i u kafeteriji spomen obilježja. Potom je nastavio snimati nasilnu završnu scenu potjere na umanjenoj replici toliko realističnoj da su gledatelji vjerovali da je snimljen na planini Rushmore. Služba nacionalnog parka i američko Ministarstvo unutarnjih poslova bili su zgroženi zbog prekršenog obećanja i na kraju su zatražili da se sa završne špice filma ukloni zahvala za suradnju u kojoj ih spominju.
Stranica za prosvjed
Mount Rushmore otvoren je za javnost čak i dok su Lakote vodile spor radi otete zemlje. U desetljećima nakon toga, spomen obilježje i njegova okolina služili su za liječenja indijanskih Amerikanaca. Naime, aktivisti i pripadnici različitih indijanskih plemena blokirali su put do nacionalnog spomenika Mount Rushmore u Južnoj Dakoti 4. srpnja 2020. Prosvjedovali su i zbog posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa i zbog činjenice da je spomenik izgrađen na svetoj zemlji.
Iako je glavni razlog povezan s činjenicom da su vlasnici te zemlje, Hill kaže da su neka autohtoni a plemena samo željela da to postane spomenik u kojem se prepoznaje i njihova povijest. Ona je sada prikazana previše pojednostavljeno, uz zanemarivanje uloge koju su prikazani predsjednici imali kad je u pitanju robovlasništvo ili oduzimanje zemlje Indijancima.
Pokret za građanska prava 1960-ih potaknuo je val prosvjeda među američkim domorocima diljem zemlje. U ljeto 1970. prosvjed je stigao i do Mount Rushmore, kad je nekoliko desetaka aktivista iz organizacije Ujedinjeni domoroci mjesecima kampiralo sa željom da se spomen obilježe proširi.
Prosvjedi i dalje traju
Godine 1980. dugotrajni pravni spor konačno je stigao do Vrhovnog suda SAD-a. Vrhovni sud presudio je da je američka vlada nepropisno oduzela teritorij Black Hills od Lakota Indijanaca , te da imaju pravo na odštetu od 17,1 milijun dolara. No, oni su odbili odštetu i od tada se zalažu za povratak planine i njenog imena.
Dvojnost planine Rushmore: To je sveto tlo autohtonih naroda, ali i domoljubno odredište novih stanovnika, pa je i danas mjesto prosvjeda. Tako se i 4. srpnja 2020. više od stotinu demonstranata okupilo na skupu koji je održao predsjednik Donald Trump, u znak prosvjeda protiv spomen obilježja i podsjećanja prisutnih da je izgrađen na ukradenom zemljištu.
Prijedlozi za promjene
Još u vrijeme izgradnje bilo je inicijativa da se spomenik ‘dogradi’. Tako je još prva dama Eleanor Roosevelt podržala neuspješni prijedlog iz 1936. da se lik aktivistice za ženska prava Susan B. Anthony postavi na jedan od kamena. Ideja da bi spomen mogao nekako evoluirati živjet će i dalje, pa se tako javio i prijedlog za ‘dodavanje’ lika Johna F. Kennedyja, Ronalda Reagana i Franklina Delana Roosevelta. U novije vrijeme, Trump je više puta ustvrdio kako bi se i on trebao naći na tom popisu.
Dok su neki tražili da se planina Rushmore proširi, drugi su zahtijevali da se ona sruši. Naime, neki plemenski vođe i njihove pristaše zatražili su uklanjanje spomen obilježja.
No, malo je vjerojatno da će na ovom skoro 80 godina starom spomen obilježju biti većih promjena. Služba nacionalnog parka odbacila je ideju mijenjanja Borglumove vizije, dok su indijanske zajednice podijeljene oko pitanja hoće li ga uništiti ili koristiti za edukaciju turista o stvarnoj povijesti američkog Zapada.
– Ogroman broj ljudi posjećuje ovu veliku rezbariju, ali odlaze s vrlo malo znanja o povijesti koju one simboliziraju – kaže Sprague, a piše National Geographic.