Buba je krenula u osvajanje svijeta
Prva „buba“ s tvorničke trake izašla je 27. prosinca 1945. u tvornici u Wolfsburgu. Bio je to početak invazije jednog od najpopularnijih (i najboljih) automobila na svijet. Do Silvestrova iste godine ih je proizvedeno 54 komada, a do kraja 1946. čak 10.000 vozila.
Istina, Ferdinand Porsche predstavio je „bubu“, narodni automobil, Adolfu Hitleru još 1934. godine, ali nacisti su bili više zainteresirani za proizvodnju vojnih vozila nego za „narodni auto“ pa i ih je u nacističkoj njemačkoj proizvedeno tek 630 komada. Prava „bubina“ priča počinje kada engleske vojno zapovjedništvo, u čijoj je zoni bila Volkswagenova tvornica, u kolovozu 1945. naručuje 20.000 vozila.
Unatoč nestašici i materijala i radnika bubu su nekako sklepali i krenulo je osvajanje svijeta. Britanci su 1947. godine dozvolili Volkswagenu izvoz te je ukupno pet buba izvezeno u Nizozemsku. Bilo je to to. Auto je uskoro osvojio svijet, a postao je i simbol hippy ere kada su bube obojene u psihodelične boje, sa obaveznom vazom za cvijeće „brektale“ zapadnom Europom, Amerikom i putem svile.
U naše krajeve „buba“ je brzo stigla, a 1. srpnja 1971. u Sarajevu je počela gradnja tvornice za montažu bube, koja će postati Tvornica automobila Sarajevo. Buba će se tu proizvoditi do 1976. godine i, tvrde kroničari, imat će više od 50 posto domaćih dijelova, ponajviše iz splitske Jugoplastike. Doduše, TAS će biti više upamćen po proizvodnji legendarnog Volkswagenovog golfa (proizvedeno ih je više od 30.000), ali mnoge Sarajevske i njemačke bube još kruže hrvatskim cestama, a autor ovih redaka imao je svojedobno svjetlo plavu bubu (stariju od njega), koja i danas vozi negdje po Istri.
Do zatvaranja posljednje tvornice buba u Meksiku, 30. lipnja 2003., proizvedeno je više od 21 milijun legendarnih buba.
Prva ploča Leonarda Cohena
Leonard Cohen, tada već poznat kao pjesnik i pisac, objavio je svoj prvi album „Songs of Leonard Cohen“ 27. prosinca 1967 godine.
Ploča nije osobito dobro prošla niti kod kritike niti kod publike, unatoč tome što su na njoj bili danas evergreeni „So long Marianne“ i „Susanne“. Unatoč slabijem početku prvi je album Leonarda Cohena imao veliki utjecaj na glazbu u sljedećim godinama i desetljećima, a njemu je osigurao zvjezdani status „pjesnika“ među pjevačima.
Leonard Cohen nastupio je u hrvatskoj, u Areni, 26. srpnja 2010. godine. Bio mu je to jedini nastup u Hrvatskoj. Navodno je u Zagreb stigao pet dana ranije i vrijeme, između proba, provodio u šetnji centrom Zagreba, uživajući u anonimnosti, jer se njegov lik u odijelu sa šeširom stapao sa slikom pravog zagrebačkog gospodina kakve i danas susrećemo u šetnji Zrinjevcem. Leonard Cohen umro je 7. studenog 2016. godine u Los Angelesu.
Šta će biti s našim ušteđevinama?
Austro-ugarskom krunom se šverca, izdaju se banknote bez ikakvog pokrića, a crnoburzijanci dovlače otkupljuju velike količine novca razmjenjujući ga za dinar, tako su 28. prosinca 1918. godine hrvatske novine opisivale bezočni šverc novčanicama bivše države, te pozivale vlasti da se situacija uredi, odnosno da se konačno odredi tečaj i austro-ugarske krune zamijene za dinar.
Do razmijene će u novonastaloj državi SHS uskoro doći, ali tečaj krune i dinara biti će toliko nepovoljan da će mnogim hrvatskim štedišama upropastiti imetak, dok će, šverceri sasvim dobro proći. Baš kao što se to dogodilo i kojih 70 godina kasnije na istim prostorima.
Pročitajte i ostale Retro vremeplove: