Na današnji dan 1284. . papa Inocent VIII. bulom ‘Summis desiderantes affectibus’, potaknuo je progone i procese protiv vještica, što je vrijedilo za područje Njemačke, ali se ubrzo proširilo i na cijelu Europu.Dvije godine kasnije objavljena je knjiga ‘Malleus maleficarum’ (u prijevodu: ‘Malj protiv vještica’), koja je obuhvatila cijeli sustav vjerovanja u vještice i čarobnjake čiji se začeci mogu pratiti od početka civilizacije.
POGLEDAJTE VIDEO: Pored Velike Gorice 2018. održan prvi Perunfest – vještičja škola
Knjigu su napisala dvojica dominikanca, Henrik Institoris i Jakob Sprenger, a u njoj se pozivaju i na spomenutu bulu.koja je priči o postojanju vještica i čarobnjaka da svojevrsnu vjerodostojnost. Moglo bi se reći da je ta knjiga postala svojevrsni inkvizicijski priručnik za progon vještica, koji je do 17. stoljeća doživio čak 29 izdanja na latinskom jeziku, doznajemo u Hrvatskom povijesnom muzeju.
Crkva se s raznim vjerovanjima koja su ugrožavala crkvenu vlast i položaj feudalnih vladara bori još od 12. stoljeća, nakon što je neka od njih, poput dualizma, proglasila herezama. Tako je još 1184. godine osnovana Biskupska inkvizicija, kojom su biskupi dobili ovlasti imenovati svećenika koji je mogao pokretati postupke protiv heretika. Prvi papa koji je iskoristio tu mogućnost bio je Grgur IX., koji posebnom bulom osniva Papinsku inkviziciju, dok je papa Inocent 1252. godine odobrio mučenje kao metodu iznude priznanja.
Za ljude koji su se odrekli hereze osude su se uglavnom svodile na javnu pokoru (primjerice obveza da odu na naporno hodočašće), dok se u slučaju onih koji se nisu htjeli odreći svojih vjerovanja svjetovnim vlastima prepuštalo da donesu presudu i izvrše kaznu, koja je tad najčešće bila smrtna – pogubljenje vješanjem ili na lomači.
Procjenjuje se da je od 15. do 18. stoljeća u Europi u masovnim progonima vještica i vještaca pogubljeno na tisuće ljudi, većinom žena. Najžešći progoni zabilježeni su u Španjolskoj, Engleskoj, Italiji, Nizozemskoj, Belgiji, Švicarskoj i Njemačkoj.
U Hrvatsku se lov na vještice preselio krajem 17. stoljeća, kad se već činilo da u ostatku Europe pomalo jenjava. Tad e kod nas javilo shvaćanje da se vještice udružuju u tajnu sektu i lete na sastanke premazane čarobnom mašću. U spisima se kao mjesta sastanka spominju planine i raskršća, a vjerovalo se da na svojim druženjima jedu čak i ljudsko meso i druže se s đavlom. I kod nas, najčešće se pogubljivalo odrubljenjem glave i paljenjem na lomači.
U Zagrebu krvavo ugušen prosvjed protiv kraljevine SHS
Na današnji dan 1918. godine u Zagrebu je izbio veliki prosvjed protiv stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,odnosno jugounitarizma, poznat kao Prosinačke žrtve. Kako je tadašnji šef policije Grga Anđelinović saznao za namjeru prosvjeda ranije, pristalicama koji su već marširali za kralja naredio je da zapucaju na prosvjednike i u krvavom sukobu prosvjed je ugušen.
Održana premijera filma Oklopnjača Potemkin
Film Oklopnjača Potemkin, snimljen po istinitom događaju, čiju režiju potpisuje slavni Sergej Einstein, premijerno je prikazan na današnji dan 1926. godine. Snimljen je za nešto više od mjesec dana, te dovršen jutro prije premijere i smatra se reprezentativnim djelom sovjetske revolucionarne kinematografije.
Više vremeplova pročitajte OVDJE