Visoka carina na razini EU-a na uvoz energenata iz Rusije mogla bi izazvati manje štete u gospodarstvima zemalja-članicama od zabrane uvoza, objavili su u ponedjeljak ekonomski savjetnici vlade u Parizu.
Izvješća o stradalim civilima u dijelovima Ukrajine iz kojih su se ruske vojne snage nedavno povukle pokrenula su novi val zahtjeva za uvođenjem još strožih sankcija Rusiji, primjećuje Reuters.
Zemlje EU-a raspravljaju tako o zabrani uvoza ruskih energenata, nakon opsežnih sankcija ruskim bankama i pojedincima, uključujući političke dužnosnike i biznismene bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.
Gospodarstva u EU mogla bi se „nositi“ s embargom na ruski uvoz u cjelini, ali bi se cijena koju bi morala platiti uvelike razlikovala od zemlje do zemlje, priopćilo je Vijeće za ekonomsku analizu koje djeluje u sklopu ureda francuskog premijera.
Najteže bi embargo pogodio Litvu, Bugarsku, Slovačku, Finsku i Češku, čiji bi bruto nacionalni dohodak pao između jedan i pet posto, izračunali su.
„Opipljiv“ udarac pretrpjela bi i Njemačka, čiji bi bruto nacionalni dohodak pao od 0,3 do tri posto „ali bi u cjelini gledano bi umjeren i mogao bi se apsorbirati“, smatraju francuski stručnjaci.
Francuski BND smanjio bi se pak samo 0,15 do 0,2 posto.
Hrvatska nije uključena u istraživanje.
Razmotrili su alternativno rješenje, 40-postotnu carinu na razini EU-a na uvoz ruskih energenata, koja bi po njihovim izračunima smanjila uvoz za oko 80 posto.
Ekonomski gubici zemalja koje najviše ovise o ruskom plinu, poput Litve i Bugarske, bili bi tri do četiri puta manji od gubitaka koje bi izazvao embargo, tvrde francuski ekonomisti, ne navodeći brojke.
„(Carina) bi malim, ali naizloženijim zemljama omogućila… da i dalje, u određenoj mjeri, uvoze ruski plin, a postupno bi iskorijenila uvoz većih i manje izloženih zemalja koje imaju više mogućnosti zamijeniti ruski plin uvozom iz drugih izvora“, zaključak je istraživanja.