Čini se da obolijevanje od koronavirusa i jačina bolesti ovise i o našoj genetici – pokazalo je istraživanje belgijskih znanstvenika sa Gent sveučilišta.
Provedeno je u sjevernoj Africi, Aziji i Europi, uključujući Hrvatsku, i pokazalo da veliku ulogu u obolijevanju od koronavirusa igra gen ACE1D. Što više stanovnika u nekoj državi nosi taj gen, manje je infekcija i smrtnih ishoda.
Spasonosni je gen, pritom, češći na istoku nego na zapadu Europe.
POGLEDAJTE VIDEO: U Brazilu nemaju više gdje s mrtvima
Hrvatski znanstvenik: Teoretski, to je moguće
– Nisam pročitao samo istraživanje pa konkretniji komentar na njega niti ne mogu dati, ali jest, takvo nešto je teoretski moguće, kaže doc.dr. sc. Igor Jurak s Odjela za biotehnologiju Zavoda za molekularnu i sistemsku biomedicinu Sveučilišta u Rijeci, jedan od znanstvenika koji radi na istraživanju Instituta Ruđer Bošković o genetici koronavirusa u Hrvatskoj.
Pitali smo ga za objavljenu studiju belgijskih znanstvenika u kojoj su otkrili kako neki imaju veću otpornost na virus.
– I otprije je poznato da postoje ljudi koji ne mogu oboljeti od nekih bolesti. Primjerice ne mogu se inficirati HIV-om. Virus kod njih ne može ući u stanicu. I u ovom, belgijskom istraživanju se očito došlo do spoznaje da neki domaćini imaju veću otpornost. Teoretski je moguće da neki genotip nosi veću otpornost, zaključuje dr. Jurak.
Zašto virus neki prebole kao prehladu, a drugi umru?
Znanstvena zajednica se bavi i time da li koronavirus različito djeluje na oboljele i zbog njihovih genetskih predispozicija. Čini se da stanje oboljelog ne ovisi nužno samo o količini virusa koju je primio nego i o genetici.
Zanimljivo je, i znanstvenicima upitno zbog čega netko korona virus preboli bez ikakvih simptoma, a netko od njega umire, pogotovo kad su u pitanju mladi i zdravi ljudi. To mora imati nekakve veze i s genima, smatraju.
I ekipa s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, predvođena dr. sc. Oliverom Vugrekom je predložila istraživanje o tom fenomenu i u Hrvatskoj.
– To je nažalost ta kontradikcija virusa, netko ga ni ne osjeti, a netko umre od njega. Moramo proširiti naša istraživanja na genome čovjeka da nađemo faktore podložnosti na razne ishode virusne infekcije. Mora biti neka genska predispozicija i na nama je da pronađemo te neke poveznice – rekao je jučer u RTL Direktu Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku s Instituta Ruđer Bošković.
Dr. Jurak dodaje da su Hrvati genetski relativno homogena populacija, zanimljiva za takve studije.
Tema: Hrvatska